STREAM ID 5724420485 MEASUREMENT ID G-Y5ZYLGD2CF
Angažman zaposlenih vrlo je značajan faktor jer pokreće organizacije za vrijeme ekonomskog rasta, a što je još važnije, i onda kada su tržišni uslovi nestabilni i podložni promjenama. Kada radnici postanu nezainteresovani, kompanija gubi novac, projekti se usporavaju, troše se resursi, angažovaniji radnici trpe, a ciljevi se ne postižu. Zbog toga je angažman zaposlenih jedno od ključnih pitanja s kojim se danas suočavaju vodeće svjetske organizacije.
Organizacije bi mogle apsorbovati nekoliko nezainteresovanih radnika, ali mnogi rukovodioci ne shvaćaju koliko je značajan taj problem. Istraživanjem je utvrđeno da je više od jedne trećine radnika u 17 najvažnijih svjetskih ekonomija nezainteresovano, a čak trećina je negdje u sredini – ne rade štetu svojim kompanijama, ali ni ne postižu značajne poslovne rezultate.
Kao i drugi složeni problemi s kojima se rukovodioci danas suočavaju, angažman zaposlenih ima mnogo varijabli koje je vrlo teško dokučiti. Kao nastavak na decenijama dugu istoriju istraživanja o radu i radnom mjestu, Steelcase se udružio s globalnom istraživačkom firmom Ipsos kako bi saznali na koji način radna okruženja utiču na angažman zaposlenih. Postavili smo sljedeća pitanja:
Mogu li se prostori strateški iskoristiti kako bi se uticalo na angažman?
Koje će vrste promjena u radnom okruženju imati najveći uticaj?
Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da radno okruženje može ili doprinijeti jačanju angažmana zaposlenih ili ga narušiti. Takođe su identifikovana područja u kojima bi bilo najkorisnije uvesti promjene. Evo ključnih otkrića…
Podaci pokazuju da je kod radnika koji su zadovoljni različitim aspektima svog radnog mjesta takođe prisutan i veći nivo angažovanosti. Samo 13% radnika širom svijeta vrlo je angažovano i zadovoljno cjelokupnim radnim iskustvom.
Najangažovaniji zaposleni imaju veću fleksibilnost pri odabiru gdje i kako će raditi. Oni se lako mogu kretati po kancelariji, mijenjati položaje i birati gdje žele raditi na osnovu zadataka koje moraju obaviti. Ovo otkriće sugeriše da je ključni princip dizajniranja radnog mjesta osiguravanje niza prostora – za grupe i pojedince, mobilne i statične radnike – kao i određivanje jasne politike rada koja omogućava zaposlenima da biraju.
Uprkos globalnom prihvaćanju mobilnih uređaja za ličnu upotrebu, velika većina ispitanika izjavila je da njihove organizacije posjeduju dvostruko veću količinu fiksirane tehnologije od prenosivih opcija. Osobe kojima je za rad potreban pristup digitalnim informacijama, zbog toga se mogu osjećati vezanima za svoje stolove te je manje vjerovatno da će se družiti s kolegama koji nijesu fizički u blizini. S obzirom na promjene u načinu rada, organizacije će morati razmotriti usklađivanje svojih radnih prostora i tehnoloških strategija.
Dizajn radnog mjesta i radno iskustvo uveliko se razlikuju, čak i u susjednim zemljama, a gotovo dvije trećine zaposlenih kaže da rade ili u individualnim ili u dijeljenim kancelarijama. Potpuno otvoreni kancelarijski prostori, zauzimaju značajan postotak svih radnih prostora – gotovo četvrtinu – ali oni definitivno nijesu norma. Nijedan ekstrem – potpuno zatvoreni ili otvoreni – nije pravo rješenje, a rezultati ovog istraživanja sugerišu da organizacije nijesu adekvatno dizajnerski napredovale. Iz tog razloga i ne bilježe porast angažmana zaposlenih.
Kulturne norme i ekonomski uslovi zemlje u kojoj zaposleni živi utiču na njegove perspektive o radu i fizičkom radnom mjestu. Čak mogu uticati i na to koliko su zaposleni zadovoljni radnim mjestom i ukupnim angažmanom.
Ovo je istraživanje provedeno na 12.480 kancelarijskih radnika u 17 zemalja, a dokazalo je povezanost stavova zaposlenih o njihovom radnom mjestu sa nivom angažmana. Zaposleni koji su vrlo zadovoljni svojim radnim okruženjem takođe su najviše angažovani. Suprotno tome, oni koji su izrazito nezadovoljni svojim radnim okruženjem su potpuno nezainteresovani.